BUJRUM TV
Vaše poruke na našem kanalu!
Pozdravite, čestitajte ili poželite neku muzičku želju.
Bajram Serif Mubarek Olsun svim Azićanima Veliki pozdrav za Ajšu i njezinu porodicu od Emira Bajram Serif Mubarek Olson za rodbinu u Americi Australi kao u Bosni i Njemackoj uz pjesmu Od Adnana Zemunovica po izboru Moze li pozdrav za svi u Bugarske s pesma-Sinan Sakic-Zoko moja Zoko! Milkiccc B. volim teeee Hrvatske mladeži 7, treći kat, Tokić. Pozdrav narode. Michelangelo pizzeria, može jedna jumbo mješana lp !! VOLIM AMRU NAJVIŠE TRALALERO TRALALA ANES ADIS :) Selam i pozdrav mom bratu Džaniću!

Monografija Sarajeva predstavljena u Vijećnici, fotografski vremeplov

Priča o Sarajevu, od austrougarske okupacije do savremenog perioda, predstavljena je danas u Vijećnici kroz fotografije brojnih autora.

Monografiju Sarajeva, koncipiranu u hronološkom smislu, izdala je Gradska uprava Grada Sarajeva. Prva fotografija iz monografije, ujedno i najstarija, nastala je prije izgradnje Vijećnice. Tačan datum je nepoznat.

Zijah Gafić, urednik monografije, izjavio je da dolazak fotografije u BiH otprilike koincidira sa austrougarskom okupacijom, periodom obuhvaćenim u monografiji.

“Knjiga je koncipirana u hronološkom smislu, od nastanka zvanično najstarije fotografije grada pa sve do 2020. godine, uključujući ključne periode u razvoju i rušenju grada”, kazao je.

U monografiji se nalaze fotografije nastale tokom Prvog i Drugog svjetskog rata, razvoja osamdesetih, Olimpijade, perioda agresije, kao i iz savremenog perioda.

“Kad je riječ o fotografijama ne može se izdvojiti nijedan autor, jer nam je to bio cilj… Nema smisla izdvajati pojedinca jer ne funkcioniše knjiga tako”, rekao je Gafić.

Napominje da mu je tokom izrade monografije, s obzirom na to da je Sarajlija, osjećaj odgovornosti bio najdominantniji.

Nihad Kreševljaković, koji je učestvovao u izradi monografije, istakao je da je cilj bio vizuelno ispričati jednu uzbudljivu i drugačiju priču Sarajeva.

“Cijela knjiga bazirana je na ideji da fokus bude na ljudima, jer vjerujemo da ljudi, a ne arhitektura, čini emociju prema prostorima koje posjećujemo”, istakao je Kreševljaković.

Najnovije Vijesti