Samir Avdić i Ernis Šljivo su načelnik i kustos Odjela za etnologiju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Njih dvojica su godinu dana radili na razradi ideje da u veliki kofer stave replike 20 predmeta iz muzeja i tako dio muzeja praktično odnesu slijepim i slabovidnim osobama.

Vremenom su shvatili da njihov kofer zapravo ima još veću misiju, a to je donijeti muzej djeci u vrtiće i osnovne škole, kao i osobama s poteškoćama širom Bosne i Hercegovine, pa su do danas obišli preko 50 različitih ustanova.

U jednom od gradova koji je posjetio Muzej u koferu, Banjoj Luci, živi Tina Poletan, najmlađa bokserska sutkinja sa najvišim zvanjem u svijetu profesionalnog boksa. Do sada je sudila na evropskim, svjetskim i kontinentalnim prvenstvima Azije. Njeno posljednje veliko takmičenje bile su kvalifikacije za Olimpijadu, održane u Amanu, a velike su šanse i da sudi na predstojećim Olimpijskim igrama.

Priča o Tininom treniranju novih naraštaja zaljubljenika u boks, baš kao i ona o Muzeju u koferu, svjetlo dana ugledala je kroz platformu “Mi o nama”, koja za cilj ima kreiranje medijskog prostora za “obične” ljude, inicijative, grupe i aktivnosti u cijeloj Bosni i Hercegovini. Još jedna takva je i priča zeničkog benda BakanEros Banditos, koji kroz muziku ukazuje na diskriminaciju nacionalnih manjina u našoj zemlji, i to novim albumom, “Ostali-muzika nacionalnih manjina”. Prva pjesma s albuma, “Misirlou”, kao i sve ove nesvakidašnje priče bh. građana, dostupne su na mionama***, platformi ispunjenoj autentičnim sudbinama, ali i naporima, kako se ispostavilo, sve samo ne običnih ljudi.

“U BiH je mnogo stvarnih primjera pojedinaca koji istinski svakodnevno mijenjaju svijet, onaj oko sebe. Uvidjeli smo da postoji potreba, odnosno prostor za sadržaj o pojedincima koji na individualnom nivou pokušavaju nešto da mijenjaju, najčešće u svojim lokalnim sredinama. Zato na mionama*** prenosimo upravo takve priče, one koje su tu, iza ugla, koje viđamo svakodnevno, a najčešće ne uviđamo njihovu veličinu, niti potencijal”, istakao je Mirza Ajnadžić, iz Centra za kulturnu i medijsku dekontaminaciju (CKMD), koji sprovodi projekt.

Svaka od priča na ovoj dokumentarnoj platformi pripovijeda se iz ugla pojedinaca, a kroz njih se čitatelji upoznaju sa autentičnim iskustvima i uspjesima svojih sugrađana, te stiču uvid u raznolikost bh. društva. Priče prikupljaju foto i video reporteri i reporterke iz BiH, s namjerom da predstave dobre primjere, te ukažu na mnogostranost naše zemlje. Projekt se realizuje zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), a fuzija živopisnih priča iz cijele zemlje vas čeka na mionama***, kao i na društvenim mrežama projekta, Facebook i Instagram.