Nerzudin Hajdarević putujući je bibliotekar, koji je kao dijete izbjegao iz Snagova kod Zvornika. Godine 2001. godine vratio se u rodni kraj i odlučio da kroz svoj društveni rad da doprinos obnovi lokalne zajednice.

Njegova putujuća bibiloteka posjeduje modifikovano kombi vozilo u kojem se nalazi oko 4.500 knjiga, odnosno 450 različitih naslova lektira od prvog do devetog osnovne škole, a biblioteka sedmično prelazi oko 500 kilometara. S Hajrudinom smo razgovarali o njegovom neumornom djelovanju na jačanju ljubavi djece prema književnosti i jeziku.

“Uvijek sam volio knjige i znao sam koliko one mogu pokrenuti mašte i donijeti znanja svakom djetetu. Želio sam da tom znanju može pristupiti svako dijete, a posebno u ruralnim zajednicama i u malim područnim školama. Znao sam da manjka finansiranja školskih biblioteka, te da kroz ovu ideju možemo okupiti ljude, i pronaći podršku”, poručuje Nerzudin.

Nerzudina raduje svako dijete koje želi izgraditi ljubav prema jeziku i pisanoj riječi. Kako kaže izazova u školstvu ima, ali poručuje da greške sistema trebaju biti podstrek roditeljima i djeci da više uče i budu bolji.

“U današnjem vremenu, kada posebne izazove imaju roditelji u bošnjačkim povratničkim zajednicama, o tome kako pristupiti pitanju diskriminacije u obrazovnom procesu, uvijek se kao odgovor nameće da moramo pomoći djeci da tragaju za znanjem. Tako smo kroz pokretnu biblioteku osigurali veliki broj lektira zastupljenih u književnosti naroda u Bosni i Hercegovini, te pokazati koliko je vrijedno da se svakoj knjizi da prilika. Kada govorimo o bosanskom jeziku, onda ne govorimo samo o sitnim razlikama u načinu kako govore narodi u našoj zemlji, već o potrebi uključivosti svakog pisca, bez obzira kako se on zove, o jednoj ideji otvorenosti i slobode, u traganju za znanjem”, dodaje Nerzudin.

Danas biblioteka pokriva 28 područnih škola na području Zvornika, Srebrenice, Bratunca, Milića i Vlasenice. U početku je program pokrivao oko 1.450 đaka, ali taj se broj smanjuje, iz godine u godinu.

“Obrazovni sistem treba temeljitu reformu, prilagodbu savremenom društvu i digitalnom dobu. Očekivanja djece se mijenjaju, pa na tom putu i mi moramo raditi više. Dobili smo podršku od Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica u ranijem periodu, te sada razmišljamo kako ovu platformu proširiti i iskoristiti dalje. Želimo nabaviti savremenu opremu za mobilno kino, osigurati sredstva za nabavku novih knjiga, a svakako bi nam koristila pomoć oko servisiranja i drugih troškova stalnog prevoza biblioteke. Svi koji nam žele pomoći ili imaju način kako da unaprijedimo ovu ideju, neka se slobodno jave, da zajedno očuvamo ovu lijepu priču”, kazao je Nerzudin.

U entitetu Republika Srpska djeca iz bošnjačkih i hrvatskih povratničkih zajednica u većini slučajeva pripadaju područnim školama, koja se suočavaju sa stvarnim izazovima manjka nastavno-naučnih sredstava, bazičnim problemima poput neadekvatnog sistema grijanja i električne energije.

Osim toga, kako je kazao Hajdarević, manjka afirmativne akcije na zapošljavanju učitelja i nastavnika iz ovih zajednica, dok se obaveze iz Privremenog sporazuma o obrazovnim potrebama i pravima djece povratnika primjenjuje od slučaja do slučaja, u ovisnosti od volje lokalnih lidera, direktora škola i nastavnog osoblja.

Istovremeno, još uvijek ne postoji jedinstveno udruženje koje okuplja roditelja djece povratnika, a čime bi se jedinstveno artikulisali zahtjevi prema Ministarstvu prosvjete i kulture RS-a. Putujuća biblioteka je dijelom projekta “Muslim Aid” u istočnoj Bosni.